Xnaq´tzb´il: “KYAJE T-XI´B´IL TI´TZ´N N-B´I´N AMERICA EXTZ´N T-XI´YTZ´B´A”
A t-xilen Wake Up Call
Chjonte. Jun tb´anil tu´n n-tene tzalu toj qonik´en ja´lo — mas toj amb´il lu nim toklen toj t-xilen tnam te América, ex toj t-xilen tkyaqil twitz tx´otx´.
nim mil ab´q´i tzik´, noq tu´n t-sanjel Dios aj Hebreo Hageo, tzaj tq´ama´n Dios qe ti n-chi b´ant tu´n — qa n-chi tzaj t-xupin. “Porke ikytzun ntzaj tma'n Qman Dyos, aju' Tajaw Tkyaqil: Toj ch'intl amb'il ktzajel lu'lun kya'j ex tx'otx' wu'ne', ex mar ex tx'otx' tzqij. k-xel n-xupin kykyaqil tnam. Cxe'l lu'lun cya'j tuc'ix tx'otx' wu'ne. Kbʼel nxitune kyqʼuqbʼil qe cawbʼil ex kbʼel nxitune kyipumal mastl nasyon» (Ageo 2:6-7, 21-22).
Atzun t-xilen t-xilen t-xnaq´tzb´il Tyol Dios – jun t-xilen t-xim Dios te tkyaqil twitz tx´otx´, tkyaqil t-xilen....jun tqanil ti´j amb´il tzul....jun tqanil ti´j kyq´iq´ jb´al tzajni toj amb´el tzul — mya tun t-xi q-xob´il, noq o´kx tuʼntzun qten ex tuʼn qten bʼinchaʼn qten ex tuʼn qten tzʼaqli ex tuʼn qbʼet nqayin tiʼj Jesús aj kytzaj kyqʼiqʼ jbʼal.
¿Na´nx tu´na jatumel ta´ya toj 11 te septiembre te 2001? ¿Na´nx tu´na tza´n t-ximana tej t-xi tka´yina aju´ Pentágono n-chi q´aq´in, aju´ t-xilen t-xmilal toj Pensilvania, aye kab´e torre n-chi tzqij? Mya atxix toj Pearl Harbor otaq che kyim nim xjal te Estados Unidos toj junx ataque – mas te 3,000 toj q´ij lu. Mix a´l jun qe n-chi tz´el naj ti´j q´ij lu — extzen mya b´a´n tu´n t-xi tzik´sa´n.
A Dios mya b´ant tu´n t-xi´ 9/11....aye xjal n-chi tzalaj kyi´j nya ax tok xnaq´tzb´il te Islam Radical b´ant tu´n t-xi´ 9/11....pero a Dios axix tok ex itz´ — a Dios te Tyol Dios — xi tq´o´n amb´il te tu´n t-xi t-xo´n América.... tun t-xi q-k´amo´n q-xim....tu´n t-xi q-jaw we´.
Waje tu´n t-xi nqanine junjun xjel kyeye toj qonik´an ja´lo aj n-xi q-ximana ti´j 9/11, aj n-xi q-ximana ti´j t-xilen q-mojb´ab´il, ex ti´j t-xilen q-ja te Iglesia, tzalu ex twitz tx´otx´: Toj amb´il lu te 9/11, ¿atzun teya mas bʼaʼn taʼya toj tbʼanel ex toj t-xew lajaj abʼqʼi ma tzikʼ? Aye t-xjalila? ¿A t-iglesia?
Jalin jun amb´il b´a´n tun t-xi b´inchen jun auditoría espiritual — tun t-xi qka´yin titzen n-b´eta toj t-xim ex ti´j t-xew, titzen n-b´et toj tjaya, titzen n-b´et toj t-xjalila. Laj ab´q´i tzik´, a Dios tzaj t-xo´n q-wi´x – a xjel: ¿N-qo b´in?
Toj uʼj te Hebreos in jaw quʼjin jlu: «Kyqʼonk kyibʼe tiʼj tuʼn miʼn tel kyikʼune aju in yolin kyukʼile. Qu'n qa ma chi tzaqpajjo xjal, a ma tz'el kyiky'in Dios, a tzaj q'mante kye tzalu'n twutz tx'otx', exla awo'y, a awo', awo' ma tz'el qpa'n qib' ti'j Dios, a tzaj tq'o'n qnab'l tzmax toj kya'j. Ex a tq´ajq´ajel twi´ n-chi tzaj t-xupin tx´otx´ toj amb´il aju´, atzun ja´lin ma tzaj ttziyan, chij: “Mya juntl maj n-chi tzaj t-xupin twitz tx´otx´, ax ikx twitz kya´j.” Hebreos 12:25-26).
A Qajaw Jesucrist — q´uqli tuk´e t-xnaq´tzb´en twi witz Olivos toj Jerusalén — ax ikx tzaj tq´ama´n toj Mateo 24 qa qo tzajel t-xob´il toj mankb´il tq´ijlalil, aye q´ij lu n-chi tzaj tqona tun tmeltz´aj Jesús. Tqʼama Jesús jlu: «Kʼokel qlolj tiʼj qʼij ex mlay tzaj tqʼoʼn xjaw t-spikʼumal; Extzun, aj mya n-chi ayon xjal ti´j, tq´ama Jesús, “a t-xilen aqine sk´o´maj qine tu´n Dios tu´n ntene kyuk´il xjal, k-okil twitz kya´j, extzun kykyaqil tnam twitz tx´otx´ k-okil, ex k-okil kyi´j aqine sk´o´maj qine tu´n ntene kyuk´e xjal n-chi tzaje toj muj aju cya'j tuc'il tipumal ex nim tajwalil. (Mateo 24:29-30).
A América tzaj t-xob´il toj 9/11. Toj ambʼil jaʼlo, in qo tzaj t-xoʼn Dios juntl maj.
Nueve kyxol lajaj kyq´iq´ jb´al mas nim twi´ – mas nim twi´ – toj t-xilen tnam te Estados Unidos o b´aj atxix toj 9/11. A nya b´a´n aju´ kyq´iq´ jb´al Katrina aju´ ch´ixmi tzaj t-xiten jun tnam te Estados Unidos extzen tzaj t-xiten $108 billones.[i] A kyq´iq´ jb´al Irene b´a´n tu´n t-xi´ t-xnaq´tza´n kyxol jwe´ tnejel extzen o tz´ok 2011 te ab´q´i mya b´a´n toj t-xmilal tnam te Estados Unidos ti´j nya b´a´n n-chi b´aj twitz tx´otx´, tuk´e lajaj nya b´a´n n-chi b´aj t-ximan $1 billón moqa mas.[ii] Toj ab´q´i lu, ma tz´ok qka´yin aju nya b´a´n t-xilen kyq´iq´ jb´al toj ch´ixme nik´jan syent ab´q´i.[iii] Aju´ nya b´a´n q´aq´ toj t-xilen tnam te Texas – kyxol aju´ nya b´a´n q´aq´ toj t-xilen tnam.[iv] A nimxix kyaqnajnab´ twitz tx´otx´ toj Costa Este atxix toj ab´q´i 1875.[v] A nimxix kyaqnajnab´ toj Colorado atxix toj 1882. Tojx amb´il lu, aju q-economía n-chi tzaj t-xo´n tib´aj t-xew.
42,000 fábricas te tnam te América o tz´okx ky-tz´apin atxix toj 9/11.[vi] kyajlaj millón xjal te tnam te América o tz´el kyi´n kyaq´un noq kyoj qe ab´q´i ma che ik´. Nim millón ja xjal o tzʼel kyiʼn kyja. A Washington n-chi b´et toj tarjeta te crédito te tnam tun t-xi tzyet q-k´ayb´il, naqtzun aye´ mya n-chi aq´unan. A q-k´as te tnam jalin mas te $14 trilyon – atzun jun trilyon tuk´e jun “t.” Kwest tu´n t-ximana ti´j nim pwaq. Extzun q´manxa ikyjo: qa ma txi qq´o´n jun dólar toj junjun segundo toj junjun or te junjun q´ij te junjun xjaw tun t-xi qchjo´n aju qk´as te tnam, kxel ti´n mas te 32,000 ab´q´i noq tu´n t-xi qchjo´n jun trillón de dólares – noqtzun aju´ at mas te $14 trilyon te k´as.