Sermón: “Irundy RAZÓN MBAʼÉREPA ÑANDEJÁRA OÑEMOMBEʼU AMERICA HA PE MUNDO”
Pe Aty Ñehenói Despertador rehegua
Aguyje. Ha’e peteĩ honor aime haguére ko’ápe ko pyharépe — especialmente ko momento crítico-pe Estados Unidos rembiasápe, ha mundo rembiasápe.
Ojapo miles de años, profeta hebreo Ageo rupive, Ñandejára he’i ñandéve mba’épa ojapóta — ñanemboryrýitaha. “Péicha he’i Ñandejára ipu’akapáva: ‘Peteĩ jey ambotyryrýta yvága ha yvy, yguasu ha yvy seko. Che ambotyryrypáta opa tetãnguérape.... Ambotyryrýta yvága ha yvy. Aitypáta umi tróno oĩva umi rréinope ha ahundíta umi tetãnguéra rréino podér’” ( Ageo 2:6-7, 21-22 ).
Upéva ha’e pe profecía bíblica – peteĩ intercepto pe Tupã oikuaáva, opa mba’e ohecháva universo apytu’ũgui....peteĩ informe tiempo rehegua tenonderãgui....peteĩ advertencia tormenta rehegua tenonderãgui — ndaha’éi jakyhyje haĝua, ha katu ikatu haguãicha ñaime páy ha ñaime preparado ha fiel ha jaguata Jesús-gui ag̃ui oúvo umi tormenta.
¿Nemanduʼápa moõpa reime kuri 11 de septiembre de 2001-pe? ¿Nemandu’ápa mba’éichapa reñeñandu rehechávo Pentágono hendy, umi restos okáiva Pensilvania-pe, umi mokõi torre oñeimplosionáva? Ndaha’éi Pearl Harbor guive hetaiterei norteamericano ojejuka peteĩ atentado-pe – hetave 3.000-gui upe árape. Avave ñande apytépe ndahesaraimo’ãi upe áragui — ni ndajasarái va’erã.
Ñandejára ndojapói oiko haĝua 9/11....umi fanático oñededikáva Islam Radical mbo’epy japúpe ojapo 9/11 oiko haĝua....ha katu pe Tupã Añete ha Oikovéva — pe Tupã Biblia-pegua — toiko tombotyryry América-pe.... jahupyty haguã ñane atención....ñanemombáy haguã.
Ajapose peẽme porandu ko pyharépe jajepy’amongetávo 9/11 rehe, jajepy’amongetávo ñande unión estado rehe, ha Tupao estado rehe, ko’ápe ha ko mundo jerére: Ko 9/11 aniversario-pe, peẽ piko moralmente ha espiritualmente iporãve ojapo diez áño? ¿Ne família piko? ¿Pende tupao piko?
Hebreos Kuatiañe’ẽme jalee: “Peñangarekóke ani pembotove pe oñe’ẽvape. Pórke umi ndokañýirire ombotovérõ guare pe oadverti vaʼekuépe chupekuéra ko yvy ape ári, koʼýte ñande jajehekýita umi oipeʼáva pe yvágagui oavisa vaʼekuégui. Ha Iñe’ẽ omboryrýi pe yvy upérõ, ha katu ko’áĝa ha’e opromete, he’ívo: ‘Peteĩ jey ndaha’éi amboryrýita ko yvy añónte, ha katu avei pe yvága”. Hebreos 12:25-26 -pe.
Ñande Ruvicha Jesucristo — oguapýva idisipulokuéra ndive Yvyty Olivos-pe Jerusalén-pe — o’adverti avei Mateo 24-pe ñañemomýitaha umi ára pahápe, umi ára Jesús jeju mboyve. Jesús heʼi: “Kuarahy iñypytũta, ha pe jasy ndohesapemoʼãi, umi mbyja hoʼáta yvágagui, ha yvága puʼaka oñemomýita”. Ha upéi, kuimba’ekuéra sa’ive oha’arõ vove, Jesús he’i, “yvágape ojehechaukáta Yvypóra Ra’y señal, ha upéi opavave trívu yvy arigua oñembyasýta, ha ohecháta Yvypóra Ra’ýpe oúvo arai ári yvága pu’aka ha tuicha ñemomba’e reheve. (Mateo 24:29-30)
América oñemomýi 9/11 jave. Ko árape, Ñandejára ñanembotyryry jey.
Nueve umi huracán hepyetéva – hepyetereíva – América rembiasápe oiko 9/11 guive. Ivaivéva ha’e pe huracán Katrina haimete ombogue peteĩ táva norteamericano ha opa 108.000 millones de dólares.[i] Oiméne pe huracán Irene oñemoĩta umi cinco tenondeguápe ha ojapo 2011-gui pe ary ivaivéva América rembiasápe umi desastre natural rehegua, umi catástrofe separado ohóva 1.000 millones de dólares térã hetave.[ii] Ko arýpe, jahecha pe tornado ivaivéva osẽ hague haimete medio siglo-pe.[iii] Tatarendy ivaivéva Texas rembiasápe – séka ivaivéva apytépe tetã rembiasápe.[iv] Yvyryrýi tuichavéva Costa Este-pe ary 1875 guive.[v] Yvyryrýi tuichavéva Colorado-pe ary 1882 guive. Upe jave avei, ñane economía oñemomýi ohóvo ipype peve.
42.000 fábrica norteamericana oñemboty 9/11 guive.[vi] Catorce millones estadounidense operde hembiapo ko'ã arýpe añónte. Millones de família operde hóga. Washington omboguata ohóvo tarjeta de crédito nacional osaltávo omoñepyrû haguã ñane economía, pero nomba’apói. Ñande deuda federal ko’áĝa hetave 14 billones de dólares-gui – upéva ha’e billones peteĩ “t” reheve. Hasy ñañeimagina haĝua hetaiterei pirapire. Ha katu ñamoĩ péicha: japagáramo peteĩ dólar por segundo cada hora de cada día de cada mes japaga haĝua ñande deuda nacional, ohasáta ñandéve mas de 32.000 áño japaga haĝuánte 1 billones de dólares – ha katu jaguereko hetave 14 billones de dólares deuda rehegua.